Film ''Zvijer'' inspiriran stvarnim događajima pobjednik 17. NAFF-a 2022 Neum Animated Film Festival

Prva nagrada koja se dodjeluje za likovnost ove godine ide u Izrael. Autorica Hani Dombe je nagrađena za film ''Perje'' u ovoj kategoriji i nagrada će joj biti uručena naknadno.

Idemo dalje, žiri je također ocjenjivao glazbu filmovima i nagrada za najbolju glazbu ove godine ide u ruke autora ide iz Čilea. Film ''Zvijer'' dakle ima najbolju glazbu ove godine na NAFF-u.

Najbolji studentski film nam dolazi iz Češke. Zove se ''Mama je uvijek u pravu'' i rađen je u tehnici kolaž. Autorica Marie Urbankova će svoju nagradu dobiti naknadno.

U nastavku ćemo dodijeliti i nagradu za najbolju animaciju glina – lutke. Ove godine pobjednički film u ovoj kategoriji je ''Posljednja želja'', autorice Galie Osmo iz Izraela. Galia je tu sa nama u Neumu i pozivamo je da preuzme svoju nagradu.

Jedna posebna nagrada koja se dodjeljuje od 2017. godine na NAFF-u jeste i nagrada u čast oskarovca Dušana Vukotića . Ova nagrada se dodjeljuje mladim autorima kao podsticaj za daljnji rad. Ove godine nagrada ide u Rusiju za film ''Susret'', autorica je Aleksandra Krivolutskaia.

Na 17. izdanju NAFF-a nagrađen je i film ''Žaba samuraj''. Rad autora Brenta Forresta iz Japana prepoznat je kao najbolji u kategoriji 3D animacija.

Najbolja 2D animacija ove godine pripala je animatoru iz Italije, Simone Massi je nagrađen u ovoj kategoriji za svoj film ''Svaki izlazak sunca''. Nagradu će mu organizacijski tim poslati naknadno, obzirom da nije s nama tu.

Grand prix je dobio već nagrađeni film Hugo Covarrubias je očito napravio dobar posao i stoga je ''Zvijer'' iz Čilea najbolji film na 17. izdanju Festivala animiranog filma u Neumu.

Članovi međunarodnog stručnog žirija 2022 Neum Animated Film Festival Ines Tanović (BiH) Rođena u Sarajevu 1965. Završila Prvu gimnaziju – Odsjek organizacija kulturnih aktivnosti. Diplomirala na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, odsjek za dramaturgiju. Profesionalni član Udruženja filmskih radnika BiH od 1988.

1991. jeosnovala producentsku kuću DOKUMENT Sarajevo, koju sada vodi zajedno sa producentom Alemom Babićem. Od 2014 – 2019. obavljala funkciju predsjednice Udruženja filmskih radnika FBIH, kao i predsjednice Udruženja filmskih radnika u BiH. Trenutno na poziciji generalne direktorice Filmskog centra Sarajevo. 2010. je režirala bosanski dio dugometražnog igranog omnibusa Neke druge priče (koprodukcija između BiH, Srbije, Makedonije, Slovenije, Hrvatske i Irske, podržana od EURIMAGES). Film je pozvan na više od 40 svjetskih festivala i osvojio je šest međunarodnih nagrada. U 2015. je završila realizaciju igranog filma NAŠA SVAKODNEVNA PRIČA. Film je pozvan na više od 45 međunarodnih filmskih festivala i osvojio je 15 nagrada. Film je bio bosanskohercegovački kandidat za nagradu Oscar za 2015.

2019.godine je završila svoj drugi igrani film SIN čija je premijera bila na otvaranju Sarajevo film festivalu u okviru takmičarskog programa. SIN je pozvan na preko 20 internacionalnih festivala i osvojio je i nekoliko nagrada. SIN je bio BiH kandidat za nagradu Oscar za 2019. godinu.

Nikša Bratoš (Hrvatska) glazbenik, skladatelj, aranžer, glazbeni producent. Rođen je 1959. godine u Travniku. Diplomirao elektrotehnički fakultet u Sarajevu 1983 godine. 1985 g. se definitivno opredjeljuje za glazbu i radi kao studijski glazbenik, aranžer i glazbeni producent. Od 1989 godine živi i radi u Zagrebu. U razdoblju do 1989. godine aktivno se bavi glazbom u kulturno-umjetničkim društvima i rock sastavima od kojih su poznatiji Cod, Valentino i Crvena Jabuka. Sudjelovao je kao glazbenik, skladatelj, aranžer ili glazbeni producent na preko 200 albuma. Izvođači s kojima je radio su: Arsen Dedić, Oliver Dragojević, Maksim Mrvica, “The Bond”, Zagrebački solisti, Zlatan Stipišić Gibonni, Zdravko Čolić, Toše Proeski, Damir Urban, Dino Merlin, Kemal Monteno, Petar Grašo, Tereza Kesovija, Massimo Savić, Jura Stublić, Goran Karan, te grupe Valentino, Crvena Jabuka, Parni valjak, Majke, Plavi orkestar, Silente, Teška industrija i mnogi drugi. Kao glazbenik, aranžer i glazbeni producent radio je glazbu za filmove (“Zlatne godine”, “Nausikaja”, “Putovanje tamnom polutkom”, “Dnevnik pobjednika”, Duga mračna noć”, “Djeca sa CNN-a” itd...), te glazbu za kazališne predstave, glazbene špice za Hrvatski Radio i HTV (Latinica, Kviskoteka...). Kao glazbeni producent potpisuje prvi hrvatski DVD (Gibonni – “Milennium koncert”), a potom još brojna live DVD izdanja (Gibonni – “Miracul live”, Oliver u Areni Pula, Parni valjak, Zdravko Čolić, Bijelo dugme, itd...). 2004. godine formira orkestar i produkcijski tim s kojim radi brojne emisije na Hrvatskoj televiziji (Studio 10, Ples sa zvijezdama, Zvijezde pjevaju, Evergreen, Volim Hrvatsku, The Voice, A strana). Funkciju glavnog glazbenog producenta završne priredbe dodjele hrvatske glazbene nagrade “Porin” obnašao je u periodu 1998. - 2002. godine, i 2008. – 2018. Višestruki je dobitnik glazbene nagrade “Porin”. U periodu 1997. - 2022. nagrađivan je više od 40 puta u kategorijama aranžmana, produkcije zabavne glazbe, produkcije klasične glazbe, tonskih snimaka i kategoriji albuma godine. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Od 2006. - 2014. godine bio je član Predsjedništva HGU i Predsjednik glavnog odbora HGU.
Od 2014. godine je Predsjednik HGU.
Od 2008 godine predaje na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.


Corrie Francis Parks (SAD) Donosi život neživom kroz manipulaciju fizičkim materijalima, kadar po kadar. S jednom rukom na kameri i drugom na tipkovnici, njeni filmovi i instalacije održavaju organsku vezu s tradicionalnim metodama produkcije dok, u isto vrijeme, integriraju digitalnu tehnologiju. Parks je diplomirala na Sveučilištu Darthmouth a doktor znanosti je postala na Sveučilištu Južna Kalifornija. Trenutno, kao izvanredna profesorica vizualnih umjetnosti na Sveučilištu Maryland, Baltimore, nastavlja svoje istraživanje kretanja kadar-po-kadar iz perspektive praktičara. Njena knjiga “Fluid Flames: Experimental Animation with Sand, Clay, Paint and Pixels“ istražuje taktilnu prirodu pomjeranja savitljivih materijala direktno ispod kamere, spajajući zajedno tradicionalni i digitalni tijek rada kroz intervjue, sa suvremenim animatorima, i vježbama u stilu radionica. Parks je rezidentni umjetnik u McDowell Koloniji, Fondaciji Valparaiso i Klondike Goldrush Međunarodnom Povijesnom parku, član Fullbrighta u Novom Zelandu, i dobitnica stipendije Montana Film Ureda i Umjetničkog vijeća države Maryland. Kreirala je instalacije temeljene na projekciji za Light City Baltimore, SAD, Međunarodni festival medijske umjetnosti, koji se održava svako dvije godine, u Tuniziji, i UnDark Festivalu u Rusiji. Njeni nagrađivani kratki filmovi su prikazivani u Annecy, Hirošimi, Ottawi, Zagrebu i na drugim velikim festivalima diljem svijeta.

Elmir Jukić (BiH) je bosanskohercegovački pozorišni, filmski i televizijski redatelj. Rođen je 1971. godine u Sarajevu gdje je na Akademiji scenskih umjetnosti 2000. stekao diplomu redatelja. 1998. godine je režirao dokumentarni film „Čovjek koji je kuću zamjenio za tunel“. Nakon režiranja diplomske predstave ”Proces” 2000. njegov prvi profesionalni kazališni komad bio je ”U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce”, a potom kazališni komad ”Priviđenje iz srebrenog vijeka. Nakon toga, Jukićeva karijera ide u dva smjera: prema kazališnim pozornicama i prema televizijskim ekranima i filmskim platnima. 2005. godine po svome scenariju režira kratkometražni igrani film ”Ram za sliku moje domovine” , a 2008. godine i kratki film „Majka“.

2007. godine s prikazivanjem na televizijskim ekranima započinje humoristična televizijska serija ”Lud, zbunjen, normalan” .

U periodu od 2011. do 2017. godine, Jukić je svoj redateljski potpis stavio na nekoliko televizijskih serija poput ”Dva smo svijeta različita”, ”Kriza” te ”Lažni svjedok”, a 2018. godine počinju se prikazivati njegove dvije nove serije: ”Ne diraj mi mamu” i ”Konak kod Hilmije.” 2008. godine u Kamernom Teatru 55. režira dramu ”Žaba”, predstava će postati veliki pozorišni hit, a 2018. godine je proslavila 10 godina svojeg prikazivanja.

Gotovo 10 godina nakon predstave, redatelj se upustio u novi projekt – odlučio je režirati svoj prvi dugometražni film prema predlošku istoimene drame. Nastao je film ”Žaba” koji je naišao na pozitivne kritike. Trenutno režira dvije serije, „Na rubu pameti“ i „Radio Mileva“.

Aleta Rajič (BiH) rođena je 1990 god. u Čapljini. Magistrirala je Engleski jezik i Povijest umjetnosti na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Rad na animiranom crtanom filmu započela je još u osnovnoj školi u ‘Studiu Neum’ gdje je kao scenograf i animator radila na nekoliko filmova te polazila brojne radionice animacije i edukativnih programa u njihovoj organizaciji. Posljednjih par godina bila je jedan od predavača u Školi animiranog crtanog filma (u Mostaru i u Neumu). „PRIRODNI ODABIR“ je njen drugi autorski film koji je u manje od godinu dana selektiran na preko 70 internacionalnih filmskih festivala (uključujući premijeru na SFF-u, Annecy, Pula Film Festival, Monstra, Animafest itd.) te osvojio sedamnaest nagrada za najbolju animaciju na festivalima širom svijeta. Članica stručnih žirija na više svjetskih festivala.

Posljednjih deset godina Aleta je član organizacijskog tima neumskog Festivala animiranog filma NAFF gdje trenutno aktivno sudjeluje u umjetničkoj direkciji.

Maša Avramović (Srbija) rođena je 1994. godine u Beogradu. Studirala je animirani film na Fakultetu primjenjenih umjetnosti u Beogradu, a potom i na školi La Poudrière u Valenceu u Francuskoj. Voli eksperimentirati komadićima papira, tradicionalnom i digitalnom 2D-animacijom. Njen diplomski film “Stuck Together“ osvojio je nagradu Dušan Vukotić na NAFF-u 2021. i Prix L’Extra Court na Pointers Film Festivalu. Njen posljednji film “Trails of the morning“ trenutno se prikazuje na festivalima.

Robin Heap (UK) Nezavisni je direktor i predavač animacije, trenutno usredotočen na razvoj novih stop motion projekata i vođenje studenata dodiplomskih studija u njihovim studijima animacije. Stvaranje minijaturnih svjetova kroz mješavinu ručno izrađenih modela, kinematografije i trunčicom digitalne čarolije, je ono što pokreće Robinovu kreativnost.